Dizajn svakog prostora ovisi prije svega o specifičnostima funkcije tog prostora, stoga uređenje interijera čija je primarna funkcija liječenje pacijenata zahtijeva drugačiji pristup od uređenja stambenih i poslovnih prostora. Najveće su razlike upravo u izboru materijala i opreme, koji moraju zadovoljavati mnoštvo sigurnosnih i higijenskih standarda. Međutim, to ne znači da je estetika u ovom slučaju manje važna - naprotiv. Dizajneri i arhitekti prilikom opremanja suvremenih zdravstvenih ustanova koriste sve 'trikove zanata' (boje, teksture, osvjetljenje, itd.) kako bi kreirali prostore koji imaju pozitivan učinak na dobrobit pacijenata, medicinskog osoblja, te posjetitelja.
Niti jedan okoliš ne djeluje neutralno na naše raspoloženje - njegovi učinci mogu biti ili pozitivni ili negativni
Teorija terapeutskog okoliša proizlazi iz znanstvenih istraživanja s područja psihologije okoliša (psiho-socijalni učinci okoliša). Naime, pacijenti u bolnicama često osjećaju strah i nelagodu ne samo iz razloga što im je zdravlje narušeno, već i uslijed nedostatka sigurnosti koju im pruža boravak u poznatom okruženju i kontakti sa bližnjima. Sva ta negativna razmišljanja dovode do povećanja stresa, što može biti uzrok pada imuniteta, a samim tim i otežanog oporavka pacijenta.
Stoga, da bi prostor djelovao terapeutski na osobe koje u njemu borave, treba sadržavati četiri ključna čimbenika:
Smanjena količina ili nedostatak uzročnika stresa (buka, neprikladno osvjetljenje, loša kvaliteta zraka, neudoban namještaj, neprikladne sheme boja)
- zvučna izolacija soba, obrada podova materijalima koji ne uzrokuju buku,
- po danu: prirodno osvjetljenje gdjegod je moguće ili umjetno bijelo svjetlo
- po noći: u sobama treba vladati potpuni mrak, eventualno može biti upaljeno blago noćno svjetlo (često crvene boje) koje olakšava kretanje,
- udoban namještaj od kvalitetnih materijala (nezapaljivi materijali, površine i tkanine koje se lako čiste i otporne su na agresivna sredstva za čišćenje, ne upijaju prolivenu tekućinu),
- kromoterapija: upotreba boja koje donose smirenje, sigurnost i opuštanje (namještaj u svijetlim bojama drva (javor, bukva, hrast, itd.), zidovi - nježne pastelne nijanse i topli zemljani tonovi)
- aromaterapija: mirisi koji opuštaju i poboljšavaju raspoloženje (limun, naranča, lavanda).
Skretanje pažnje sa briga
- pogled na prirodni okoliš (npr. sa prozora pacijentove sobe)
- šetnja u prirodi (npr. u vrtu ili parku bolnice)
- slike i fotografije opuštajućih pejzaža
- opuštajuća glazba
- prostor za molitvu, meditaciju
- knjige i časopisi
Omogućavanje kontakta sa bližnjima
- prostor u kojemu pacijenti mogu neometano razgovarati sa obitelji i prijateljima
- ako je moguće, smještaj za člana obitelji kao podrška pacijentu (naročito ako su pacijenti - djeca)
- dječji kutak sa igračkama, npr. u čekaoni
- stol i stolci za posjetitelje u sobama pacijenata
Davanje osjećaja kontrole pacijentima
Naime, istraživanja su pokazala da davanje osjećaja kontrole pacijentima ima pozitivan utjecaj na njihovo raspoloženje i zdravlje.
- jednokrevetne ili dvokrevetne sobe daju pacijentima osjećaj privatnosti,
- pacijenti mogu direktan okoliš prilagoditi svojim potrebama (TV, radio, klima, svjetlo za čitanje),
- Planetree model (mini knjižnica medicinske literature u kojoj pacijenti mogu istraživati o svom stanju i tretmanima).
Uređenje prostora u kojima boravimo utječe na kvalitetu našeg života i više nego što mislimo. Stoga je vrlo važno upoznati pravila dizajna našeg svakodnevnog okoliša.
Autor: Danica Maričić, dizajnerica interijera
Izvor: www.beautymag.net