Uspješno dizajniran poslovni prostor je poput uspješnog poslovnog projekta - plod pažljiva istraživanja, planiranja i sakupljanja pojedinih komponenti. Iako je estetski oblikovan ured vitalan dio vizualnog identiteta tvrtke i kao takav ima bitnu ulogu u prezentaciji tvrtke klijentima i poslovnim partnerima, ne smije se zanemariti ni njegova funkcionalnost. Samo ako postoji ravnoteža između funkcije i forme, tj. između praktičnog i vizualnog aspekta prostora, može se reći da je prostor uspješno dizajniran.

Prilikom planiranja dizajna Vašeg ureda nekoliko stvari morate uzeti u obzir: budžet kojim raspolažete, broj i potrebe zaposlenika te njihove svakodnevne aktivnosti i dob, vrstu djelatnosti koja će se obavljati, karakteristike prostora u kojem će ured biti smješten, ergonomski ispravan namještaj i raspored namještaja. Ne zaboravite da dizajn prostora ne uključuje samo namještaj, već i druge elemente poput elektroničkih instalacija i opreme, boja, osvjetljenja, obrade zidova i poda.

Dizajn u službi zaposlenika

S obzirom da se na radnom mjestu u prosjeku provodi četrdeset i više sati tjedno, veoma je važno da se dizajn istog ne kosi sa potrebama najvažnijeg poslovnog resursa - zaposlenika. Stoga su u posljednjih 30 godina napravljena znatna poboljšanja u ergonomiji uredskog namještaja. Ergonomija se definira kao "znanost koja traži način da rad i radne uvjete prilagodi osobama koje obavljaju taj rad"; a također i kao "istraživanje problema s kojima se ljudi susreću prilikom prilagođavanja svom okolišu". Naime, istraživanja provedena diljem cijelog svijeta su dokazala da je ergonomski ispravan radni prostor ugodniji zaposlenicima, pozitivno utječe na njihovo zdravlje i moral, te stvara bolje uvjete za njihov rad, a samim tim i povećava njihovu produktivnost. Primjera radi, petogodišnje istraživanje o vezi ergonomije radnog prostora i produktivnosti provedeno na više od 4.000 zaposlenika različitih tvrtki u SADu postiglo je zanimljive rezultate: nakon uvođenja ergonomski ispravnih radnih stolova i stolaca, stopa izostajanja sa posla pala je sa 4% na manje od 1%, stopa pogrešaka u radu pala je sa 25% na 11%, dnevna uporaba kompjuterske opreme porasla je sa 60% na 86%, a znatno se smanjio broj zaposlenika koji su zbog bolova u leđima uzrokovanih nepovoljnim položajem tijela bili primorani povremeno ustajati sa svog radnog mjesta, čime je došlo do povećanja produktivnog rada za više od 40%. Prethodno navedeni podaci dovode do zaključka da je ergonomski dizajniran ured idealan temelj na kojem adekvatan menadžment, educirani i motivirani zaposlenici te kvalitetan poslovni plan grade poslovnu strukturu konkurentnu i na najzahtjevnijem tržištu. Međutim, ako se prilikom dizajniranja ureda zanemare pravila ergonomije, postoji opasnost da će zaposlenici zadobiti ozljede na radu koje su u izravnoj vezi sa uredskim pomagalima ili/i rasporedom istih. Umor i crvenilo očiju, ukočenost i bolovi u leđima, vratu i ramenima, trnci, ukočenost i bolovi u rukama, prstima i zglobovima, te oticanje i ukočenost nogu česti su pokazatelji da neka ili sva uredska pomagala treba prilagoditi zaposleniku. Nastanak prethodno navedenih zdravstvenih problema može se preduhitriti poduzimanjem narednih mjera:

- Uredski namještaj, naročito radni stol i stolac, mora biti kvalitetne izrade, prilagođen dimenzijama tijela i fleksibilan, tako da svaka osoba može prilagoditi svoje radno okruženje različitim kretnjama tijela i zadacima koje dnevno obavlja.

- Osvjetljenje je također od velike važnosti i optimalno je ako dolazi iz tri izvora: ambijentalno osvjetljenje na stropu, radno osvjetljenje na stolu i prirodno osvjetljenje. Izvori svjetlosti moraju biti dobro usmjereni kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje očiju.

- Oči moraju biti minimalno na udaljenosti od 60 cm od ekrana računala, a vrh ekrana mora biti malo niže od razine očiju ili u razini očiju, tako da je vrat prilikom rada savijen pod kutem od otprilike 15 stupnjeva.

- Leđa i ramena moraju biti opuštena i naslonjena na naslon stolca, a za laktove je optimalno da se 'odmaraju' na naslonima za ruke, tik uz tijelo i pod kutem od 90 stupnjeva. Koljena također moraju biti savijena pod kutem od 90 stupnjeva, a stopala sa čvrstim uporištem na podu.

Također, istraživanja su pokazala da učinkovita ventilacija i dobra kvaliteta zraka, te prikladno osvjetljenje i akustika radnog prostora može povećati produktivnost zaposlenika za 6-16%. Ukratko, važno je da sva čula uživaju. Stoga dizajneri često u svoje projekte uključuju blagodati aromaterapije i kromoterapije.

Npr. u aromaterapiji eterično ulje dobiveno od kore limuna upotrebljava se u svrhu poboljšanja raspoloženja i koncentracije te lakšeg izdržavanja napora. Sličan učinak imaju i eterična ulja metvice, eukaliptusa, bosiljka i ružmarina, dok izrazito antistresno djeluju melisa, bergamot, lavanda.

Kromoterapija - liječenje bojama temelji se na utjecaju boja na ljudsko fizičko i psihičko zdravlje, a jedna od metoda primjene kromoterapije je upravo kroz uređenje životne i radne okoline. Naravno, različite boje imaju različit utjecaj na nas. Zelena je boja ozdravljenja koja umiruje duh i tijelo, stoga se u uređenju radnog mjesta preporučuje uporaba zelene u detaljima. Ljubičasta potiče pamćenje i kreativnost, žuta poboljšava raspoloženje, plava djeluje opuštajuće, crvena je boja energije, topline i kreativnosti.

Život i rad na čistom zraku izuzetno su važni za zdravlje. S tim se slaže i zakonodavac, pa prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je dužan provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. Kao što je navedeno u zakonu, pušenje može biti dozvoljeno ili u posebnoj prostoriji namijenjenoj za pušenje, ili eventualno u prostoriji u kojoj rade samo pušači. To je također potrebno imati na umu prilikom rasporeda radnih mjesta zaposlenika po prostorijama unutar firme.

Dizajn u službi imidža tvrtke

Bez obzira na vrstu djelatnosti kojom se tvrtka bavi, važan čimbenik u stvaranju njenog pozitivnog imidža u očima javnosti je upravo izgled poslovnog prostora koji na svakog posjetitelja (poslovnog partnera, klijenta itd.) ostavlja dojam profesionalnosti i učinkovitosti. Jedan od primarnih uvjeta za postizanje takvog dojma je konzumacija hrane i cigareta isključivo u prostoru opremljenom za tu svrhu (npr. kantini unutar tvrtke), a ne u uredu u kojem se primaju stranke. Također, ured kojim dominira nered i hrpe nepospremljenog papira i registratora nije prikladno zrcalo dobro organiziranog i efikasnog poslovanja. Nastanak tog problema može se preduhitriti skladištenjem poslovnih dokumenata i uredskog materijala u prikladno dizajnirane ladice i ormariće postavljene na ključnim lokacijama unutar ureda koje su nadohvat ruke zaposlenicima. Zatvoreni ormarići i ladice prikladnije su rješenje nego otvorene police, jer na otvorenim policama čak i uredno složeni fascikli i registratori djeluju neurednije od hrpe razbacanih poslovnih dokumenata koje vrata ormara skrivaju od pogleda.

Također, izgled ureda važno je prilagoditi djelatnosti kojom se tvrtka bavi. Decentan i bezvremenski tehnološki stil pogodan je za uređenje npr. odvjetničkih ili računovodstvenih ureda. Karakterizira ga neopterećenost ukrasnim detaljima i šarenilom boja, te namještaj ravnih i jednostavnih linija, koji je najčešće izrađen od crne kože i kromiranog čelika.

Postmodernistički stil obiluje žarkim bojama, dok jednostavnost i racionalnost, te bijela, crna i siva boja ne postoje za njega. Crvena, žuta, plava, zelena, ljubičasta stvaraju zanimljive i inovativne prostore u kojima je naglasak na formama i detaljima. S obzirom da postmodernistički stil ne poznaje čvrsta pravila koja treba slijediti, unutar njega kombiniraju se najrazličitiji elementi što svakom pojedincu omogućava kreiranje vlastitog stila. Zbog prethodno navedenog, ured oblikovan po uzoru na ovaj stil ostavlja dojam kreativnosti, što je izvrsna preporuka npr. marketinškim, arhitektonskim ili dizajnerskim tvrtkama.

Klasični stil kombinacija je stilskog namještaja od tamnijeg drveta poput orahovine i elegantnih dekora, te se preporučuje tvrtkama koje grade imidž otmjene tradicionalnosti.

Iako je bitno da se dizajn jednog ureda razlikuje od dizajna drugog, ono što bi trebalo biti zajedničko svim uredima je poboljšanje kvalitete rada i boravka u njima, a također i njihov pozitivan utjecaj na ukupni imidž tvrtke.

Autor: Danica Maričić, dizajnerica interijera
Izvor: www.beautymag.net