- Profil uređuje multimedijalnu knjižaru u bivšem Gramatu
- Kupili halu »Torpeda« da bi gradili stanove
- Rujevica - useljena 124 stana
- U kampusu moguća 4 nebodera s 8 katova
- Rijeka: Kvadrat velikih stanova prosječno 1300 eura
- 6 važnih savjeta za prodavatelje
- GoHome.hr - prva tražilica nekretnina
- Drvene kuće hit goranske gradnje
- Savjeti pravnika
POSJED... NE ZNAČI I VLASNIŠTVO NAD NEKRETNINOM!
Neobično se često susrećemo s konfuzijom koju kod klijenata - nepravnika stvaraju pojmovi "posjed" i "vlasništvo". Stoga krenimo od definicija tih pojmova.
Članak 30. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96)
definira vlasništvo kao "stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje
svojeg nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da
svakoga drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima i
zakonskim ograničenjima". Dakle, riječ je prije svega o pravu i to o
najopsežnijem i najjačem pravu unutar bilo kojeg pravnog sustava, kojeg
karakterizira složenost (jer uključuje raspolaganje, korištenje, uporabu,
plodouživanje...), što ipak ne prejudicira određena ograničenja (zaštita
tuđih prava te zakonska ograničenja).
Vlasništvo nad nekretninama pribavljeno temeljem pravnog posla stječe se, prestaje i mjenja se upisom u zemljišne knjige.
Suprotno tome, posjed je, "faktična vlast nad stvari" (čl. 10 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN 91/96).
Posjed može biti: a) zakonit, b) nezakonit (ovisno o tome da li posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja - npr. posjeduje li stvar temeljem ugovora o najmu ili kupoprodaji ili ne), c) istinit, d) neistinit (neistinit je ukoliko je pribavljen silom, potajno ili prijevarno), te e) pošten i f) nepošten (ovisno o tome da li je posjednik znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed)
Dakle, posjed nije pravo, pa se kao takav niti ne upisuje u zemljišne knjige. On predstavlja faktičnu vlast nad stvari, čije se postojanje i karakter najbolje konstatiraju osobnim uvidom, a poredno i uvidom u katastar zemljišta pri nadležnom organu lokalne uprave. Stječe se uspostavom faktične vlasti na stvari, a gubi se predajom stvari u posjed drugog ili napuštanjem iste.
Stoga kod kupnje nekretnine kupac treba biti vrlo oprezan glede
činjenice dali su svi ukućani, odnosno najmoprimatelji ili treće osobe
koje se nalaze u nekretnini suglasni s dogovorom kupca i prodavatelja
oko datuma i dinamike predaje nekretnine u posjed kupca "slobodne od
osoba i stvari" te, prije svega, da li su isti uopće upoznati s činjenicom da
se nekretnina prodaje. Za kupca svakako nije rješenje dobiti vlasništvo
nad nekretninom upisom u zemljišnim knjigama, da bi se potom
konstatiralo da se npr. između vlasnika i najmoprimatelja ili nekog od
ukućana vodi višegodišnji vlasnički spor u vezi iste nekretnine ili pak
spor u vezi naknade koju najmoprimatelj traži od vlasnika najmodavatelja
radi izvanrednih ulaganja u nekretninu; u oba hipotetska
slučaja kupac bi gotovo sigurno bio onemogućen u mirnom uživanju
posjeda kupljene nekretnine.
Pa da zaključimo; Budući kupci bilo kakve nekretnine OBAVEZNO prekontrolirajte zemljišne knjige i tko je u njima upisan kao stvarni vlasnik nekretnine koju kupujete.
Aleksandar Đorđević, dipl. iur.
