Zemljište je dio zemljine površine koje je u katastru označeno posebnim brojem i nazivom Katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica).
Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje sastavni je dio zemljišta i dijeli njegovu pravnu sudbinu (osim ako zakonom nije drukčije određeno).
Zemljišne knjige su javne isprave koje vode Općinski sudovi u koje svatko može zahtijevati uvid i iz nje dobiti izvadak, ispis ili prijepis.
One uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Stjecatelj koji je u dobroj vjeri ili s povjerenjem u zemljišne knjige postupao pravno je zaštićen, ako nije znao ili nije imao razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja.
Strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati nekretnine na teritoriju Republike Hrvatske pod pretpostavkom reciprociteta ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova RH po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa RH.
Strane osobe koje su iseljenici s područja bivše SFRJ mogu stjecati vlasništvo na isti način uz suglasnost ministra za iseljeništvo po pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa RH.
Ugovorne strane (kupac ili prodavatelj) svoja prava i obveze određuju (pred) ugovorom o kupoprodaji. Osnovne obveze svode se na dužnost kupca da isplati prodavatelju ugovorenu kupoprodajnu cijenu i prodavatelju da kupcu, pošto primi kupovnu cijenu omogući ulazak u posjed i upis prava vlasništva.
Važno je napomenuti da sve svoje pravne interese ugovorne strane unesu u ugovor, sve ono što je predmetom međusobnog dogovaranja (usmenog) ne proizvodi pravni učinak ako nije u ugovoru.
Ugovor ovjerava kod javnog bilježnika samo prodavatelj ili njegov punomoćnik koji u tom slučaju mora prethodno predočiti specijalnu punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.
Važno je napomenuti da kupac ne stječe pravo vlasništva isplatom kupoprodajne cijene, već upisom tog prava u zemljišnoj knjizi (čl. 119 Zakona o vlasništvu).
Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika, usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja.
Kapara je znak ozbiljnosti poslovanja i stvarne namjere kupovine nekretnine i ona je uobičajena u pologu visine 10% vrijednosti kupoprodajne cijene.
Kapara je regulirana Zakonom o obveznim odnosima:
- ako jedna strana preda drugoj stanoviti iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra zaključenim kada je kapara dana, ako nije što drugo dogovoreno.
- ako nije drugačije ugovoreno, kupac koji je dao kaparu može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, a ako od prodaje odustane prodavatelj, dužan je vratiti dvostruku kaparu.
Odnos kupca ili prodavatelja i posrednika, tj. agencije regulira se ugovorom o posredovanju kojeg ugovorne strane međusobno potpisuju o prihvaćanju njegovih odredaba.
Tim ugovorom, pojednostavnjeno rečeno, agencija se obvezuje pronaći nekretninu ili kupca, a isti su obvezni da po eventualno zaključenom predugovoru ili ugovoru o kupoprodaji nekretnine, plati ugovorenu uslugu posredovanja-proviziju.
Obveze agencije sadržavaju još dužnost podnošenja prijedloga za upis prava vlasništva, te porezne prijave.
Prema Zakonu o PDV-u pri kupnji novosagrađenih nekretnina posebno se oporezuje građevinsko zemljište po stopi od 5%. Na građevinsku vrijednost objekta plaća se PDV u visini od 22% proizvodne cijene nekretnine.
Porez ne promet nekretnina ne plaćaju gradani koji kupuju prvu nekretninu ( stan ili kuću ) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje uz uvjet:
1. da imaju hrvatsko državljanstvo,
2. da prijavljuju prebivalište u mjestu i na adresi gdje se nekretnina koju kupuju nalazi,
3. da veličina nekretnine koju kupuje građanin, ovisno o broju članova njegove uže obitelji, ne prelazi površinu kako slijedi:
- za 1 osobu do 50m stambenog prostora
- za 2 osobe do 65m stambenog prostora
- za 3 osobe do 80m stambenog prostora
- za 4 osobe do 90m stambenog prostora
- za 5 osoba do 100m stambenog prostora
- za 6 osoba do 110m stambenog prostora
- za 7 i više osoba do 120m stambenog prostora
ako veličina nekretnine koju građanin kupuje prelazi zadane površine tada se porez na nekretninu plaća samo na višak stambenog prostora
4. da građanin, te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu koja zadovoljava njihove stambene potrebe.
5. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu stan, odnosno kuću za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti.
Članovima uže obitelji, u smislu ovog Zakona, smatraju se bračni drug te djeca prijavljena na istoj adresi kao i građanin.
Porez se plaća ako se stan ili kuća otuđi u roku od pet godina od dana nabave nekretnine, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje.