Godišnja plaća za četiri 'kvadrata' stana
S prosječnom godišnjom neto plaćom od 52.512 kuna, da ništa ne jede i ne troši, hrvatski radnik može kupiti samo kupaonicu srednje veličine
 ZAGREB - Prosječna neto zarada u 2005. godini iznosila je 52.512 kuna. S takvom plaćom, a da ništa ne jede i ne troši, hrvatski je radnik mogao kupiti 4,1 četvorni metar stana, što je otprilike kupaonica srednje veličine. Cijene stanova jesu astronomske, ali je i činjenica da se s prosječnom plaćom od 4473 kune jedva dogura do kraja mjeseca. To i bez analitičara zna svaka domaćica.
U prosječnom saldu za 2005. godinu nismo svi prošli jednako. Standard se, mjeren >kvadratima< stana koje je radnik mogao kupiti za godišnju plaću, kreće od WC-a do vile. Tako je radnik s minimalcem, čija je godišnja zarada 19.968 kuna, mogao kupiti samo 1,5 četvorne metra stana, a tekstilni radnik s godišnjom plaćom od 27.912 kuna tek 2,2 >kvadrata<.
 Srednjoškolski profesor s 52.284 kune godišnje dogurao je do kupaonice od četiri >kvadrata<, a piloti (97.260 kuna), liječnici specijalisti (108.000 kuna) i sindikalni čelnici (102.000 kuna) mogu kupiti kuhinjicu od 7,5 do 8,5 četvorne metra.
S godišnjom plaćom od 168.000 kuna saborski zastupnik može kupiti spavaću sobu od 13 >kvadrata<. Predsjednik Vlade s godišnjom zaradom od 225.000 kune mora se zadovoljiti sa 17,5 >kvadrata< dnevnog boravka, a malo veći boravak od 20,5 četvornih metara može si priuštiti predsjednik države, koji godišnje zaradi 264.000 kuna.
Srednje plaćeni menadžer s godišnjom plaćom od 420.000 kuna (mjesečno 35.000) ima već dovoljno za stančić od 32,5 >kvadrata<, a u istom rangu je i najbolje plaćeni komentator HRT-a.
Top-menadžeri s godišnjom plaćom od 1,8 milijuna kuna (mjesečno 150.000) mogu kupiti vilu od 140 >kvadrata<.
Prema nedavnoj anketi agencije za istraživanje tržišta GfK, gotovo 80 posto kućanstava ima problema s plaćanjem troškova. Za pokrivanje osnovnih troškova lani je kućanstvu bilo potrebno 8690 kuna mjesečno, a raspolagali su samo sa 6000 kuna.
Manjak od 2690 kuna
 Četveročlana obitelj s dvoje školske djece lani je za minimalne mjesečne troškove, i prema sindikalnoj košarici NHS-a, trebala 6100 kuna, a prosječna plaća u državi pokrivala je samo 70 posto troškova.
Budući da 720.000 ili više od pola zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, nedostatak novca zarađuju na crno, dižu kredite i >kemijaju< s minusom na tekućem računu. Prema anketama, oko 60 posto građana živi na dopušteni minus, koji godišnje doseže tri milijarde kuna, a mjesečni minus vrti se oko 2500 kuna.
Godišnja neto plaća svih zaposlenih u državi iznosila je lani 61,3 milijarde kuna. Istodobno, građani su kreditno zaduženi 77,3 milijarde kuna. Tako svaki zaposleni duguje bankama u prosjeku 55.000 kuna ili 12 prosječnih plaća. Ljudi troše više nego što zarađuju, dijelom da bi pokrpali rupe u kućnoj blagajni, ali i da bi bolje živjeli, makar i na veresiju.
 Od oko pola milijuna građana koji otplaćuju kredite, tek je trećina kupila stan na kredit, a ostatak su gotovinski krediti kojima se budućim prihodima pokrivaju svakodnevni troškovi, kupuje hrana, odjeća, namještaj, aparati, automobili...
Glavna je zadaća svake vlasti da građanima omogući bolji život, odnosno da smanji rupu između prihoda i rashoda građana kako bi poboljšanje standarda više financirali iz plaća. Da bi se plaće povećale, treba ih i zaraditi, a da bi se zaradilo, potrebno je ubrzati gospodarski rast i stvoriti poticajne uvjete za poduzetništvo i stvaranje radnih mjesta.
Hrvatska jest krenula tim putem, ali će, i nakon ulaska u Europsku uniju, trebati još puno godina da se standard naših građana približi europskome. Sada kupovna moć hrvatskih građana iznosi jedva 46 posto prosjeka EU-a.
 Realne plaće, kao i drugi ekonomski pokazatelji, još nisu dosegle predratnu razinu, ali su blizu. Veliki pad plaća početkom devedesetih posljedica je ratnih razaranja i propasti niza tvrtki. Plaće stalno realno rastu od 1994., a godine s velikim >bumom< plaća (1995., 1997. i 1999.) bile su izborne. Koalicijska vlada ostavila je u nasljeđe Sanaderovoj prosjek plaća od 3940 i realni rast u četiri godine od samo 11,9 posto.
U protekle dvije godine plaće su u prosjeku porasle za 533 kune i sada su 4473 kune. Zarade su realno ukupno porasle 5,2 posto, jer su nakon 3,7 posto rasta u 2004. godini, lani, zbog veće inflacije porasle tek 1,5 posto. Nastavi li se umjereni rast plaća, hrvatski bi radnici ulazak u EU, bude li to za četiri godine, mogli dočekati s 5500 kuna prosječne plaće.
Ljubinka Marković
Izvor: Vjesnik
27.3.2006.
|
Dodaj
u favorites
